Glodavci (Rodentia) su najrasprostranjenija vrsta iz reda sisavaca, karakterizira ih po jedan par sjekutića u gornjoj i donjoj čeljusti. 40% vrsta sisavaca su glodavci, a obitavaju na svim kontinentima osim Antarktiku. Najpoznatije vrste glodavaca su miševi, štakori, vjeverice, dikobrazi, dabrovi, zamorci, hrčci itd.
Glodavci koristiti svoje oštre sjekutiće da bi grizli drvo, hranu i za obranu od grabežljivaca.
Većina glodavaca jedu razne sjemenke, najčešće žitarice ili biljke, iako neke vrste imaju više različitih vrsta hrane. Neke vrste su ljudi svrstali u štetočine, jer uništavaju usjeve, silose i skladišta s uskladištenom hranom i zbog toga što neke od njih poput bizantskog štakora šire bolesti.
U pogledu broja vrsta ne nužno i po broju jedinki ili biomase glodavci čine najveći red sisavaca. S oko 2.277 vrsta glodavaca, preko 40% sisavaca pripada redu glodavaca. Njihov brojčani uspjeh je posljedica njihove veličine, kratkog uzgojnog ciklusa i sposobnost hranjenja raznim namirnicama.
Glodavce možemo naći u velikom broju na svim kontinentima osim Antarktika, većini otoka, te u svim staništima, osim oceana i mora.
Svi glodavci, osim Paucidentomys vermidax, imaju jedan par gornjih i jednog para donjih sjekutića, nakon čega slijedi razmak, a zatim jedan ili više molara ili premolara. Glodavcima sjekutići rastu neprekidno i zato ih moraju stalno trošiti.
Glodavci nemaju očnjake, a imaju dijasteme između sjekutića i prednjih kutnjaka. Glodavci koriste svoje zube za grickanje drva, za prehranu grickajući razne vrste hrane ili za obranu. Gotovo svi glodavci su biljojedi, omiljena hrana su im sjemenke, ali nekoliko vrsta glodavaca jede i insekte kao npr. Onychomys leucogaster.
Neke vrste vjeverica su poznate po tome što će u prehranu uključiti i manje ptice. Paucidentomys vermidax, hrani se prvenstveno crvima i nema sposobnost grickanja, pa niti žvakanja, već hranu guta.
Glodavci su u pravilu male životinje a neke od njih su veoma malene kao na primjer afrički pigmejski miš, Mus minutoides, dugačak je svega 6 cm, a težak svega 7 grama. Patuljasti skočimiš, Salpingotulus Michaelis, je otprilike sličnih dimenzija ili nešto manji. S druge strane, najveći postojeći glodavac, Kapibara ili vodenprase, Hydrochoerus hydrochaeris, obično teži do 65 kg, s iznimnim primjerci težine do preko 90 kg.
U dalekoj prošlosti, postojali su primjerci teži od 1000 kg, što je vidljivo iz sačuvanih fosilnih ostataka.
Glodavci su veoma važni u mnogim ekosustavima jer se veoma brzo reproduciraju, a predstavljaju i glavni izvor hrane za mnoge vrste predatora koji ne bi opstali bez njih.
Ljudi koriste glodavce kao izvor krzna, kao kućne ljubimce, kao pokusne životinje, za hranu itd.
Zbog širokog spektra svojih svojstava, od kojih se neka smatraju jedinstvenima među sisavcima, glodavci se široko koristi u znanstvenim istraživanjima.
Kakva god da im je sve namjena, glodavci su prekrasni i predivni kućni ljubimci koji će svakome pružiti zadovoljstvo izvodeći svoje nestašluke i akrobacije.
 su najrasprostranjenija vrsta iz reda sisavac, karakterizira ih po jedan par sjekutića u gornjoj i donjoj čeljusti. Glodavci čine 40%...){kind=link}