Životinja neobičnog izgleda, čak se i biblija dotakla nje,” Lakše će deva proći kroz ušicu igle, nego bogataš ući u kraljevstvo nebesko.” Istina je da je ona u prispodobu o ulasku bogatih u kraljevstvo nebesko zaslužila svojom veličinom i neobičnim tijelom. Deve su nama ljudima koji ne živimo u krajevima u kojima deve obitavaju veoma egzotične životinje, prvenstveno zbog grba na leđima.
Deve, latinski Camelidae su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda. Porodicu se može podijeliti u dvije osnovne skupine, deve starog svijeta (Afrika i Azija), latinski Camelus s dvije vrste, jednogrbom i dvogrbom devom , i s devama novog svijeta (Južna Amerika) s dvije vrste koje žive u divljini, gvanako i vikunja.
Deve su generalno velike životinje obilježene dugim, tankim vratom, malom glavom i relativno dugačkim, vitkim nogama. U odnosu na veličinu, postoje značajne razlike između deva starog svijeta i deva novog svijeta. Dok su vrste iz novog svijeta teške između 35 i 150 kg, deve starog svijeta teže od 300 pa do 700 kg.
Kako deve žive pretežno u sušnim područjima, kod njih se razvio niz prilagodbi za bolje korištenje vode. Urin im je vrlo koncentriran, a i izmet je gušći nego kod drugih sisavaca. Njihova posebnost je i ovalni oblik eritrocita.
Takav oblik omogućuje devama uzimanje velikih količina vode bez opasnosti od razvodnjavanja organizma, a devama novog svijeta omogućuje život u razrijeđenom zraku na velikim visinama i iznad 5000 metara nadmorske visine jer njihovi eritrociti imaju veći afinitet prema kisiku. Tjelesna temperatura deva može varirati više nego kod većine drugih sisavaca. Razlika može biti oko 6 – 8°C što bitno smanjuje znojenje.
Pored toga, podnose vanjsku temperaturu od -29° do +38°C. Značajno obilježje deva starog svijeta su njihove grbe. Suprotno raširenom vjerovanju, one nisu namijenjene spremanju vode, nego služe za zalihu masti, i mogu prihvatiti do 40 litara. Za vrijeme dužih kretanja pustinjom, kada gotovo uopće ne nalaze hranu, neophodna energija im dolazi iz njihovih grba.
Tada njihove grbe gube oblik i počinju ličiti na mlitave vreće. Uz to, dok druge životinje raspodjeljuju masne zalihe u čitavom tijelu, masnoća skupljena u grbama deva dobro ih štiti i od snažnog podnevnog sunca.
Deve nose mlade od 360 pa do 440 dana ženka koti u pravilu jedno mladunče. Mladunci su potrkušci i već nakon najkraćeg vremena samostalno hoda. Prestaje sisati u dobi od godinu dana, a spolno su zreli nakon dvije do tri godine. Deve novog svijeta doživljavaju do 28 godina, dok one iz starog svijeta žive 40 do 50 godina.
